KOMENTAR
ZAKONA O DRŽAVNOM PREMJERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI

Prof. dr Zoran Rašović

Komentar Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti

Izdavač: Pravni fakultet Crne Gore
ISBN: 978-86-909433-2-6
Format: 17×24 cm
Broj strana: 1,260
Pismo: Latinica
Povez: Tvrdi, šiven
Godina izdanja: 2012.

CIJENA: 72,00 €

Komentar Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti

IZ PREDGOVORA

Zemljišnoknjižno pravo je skup pravnih normi kojima se uređuju odnosi od značaja za katastar nepokretnosti. Ono obuhvata materijalno zemljišnoknjižno pravo i procesno zemljišnoknjižno pravo. Pravna dejstva upisa u katastar nepokretnosti zavise od ostvarenja materijalnopravnih i procesnopravnih pretpostavki za upis. Iz tog razloga, materijalno zemljišnoknjižno pravo i procesno zemljišnoknjižno pravo čine cjelinu.

Zemljišnoknjižno pravo je dio stvarnog prava i kao takvo u tijesnoj je vezi sa djelovima građanskog prava. Njegova pravila se ne mogu odvojiti od pravila drugih grana prava, kao što su: građansko procesno pravo, upravno procesno pravo, izvršno pravo, porodično pravo, pravo privrednih društava, pravo izgradnje objekata, vanparnično pravo, statusno pravo fizičkih i pravnih lica, pravo prostornog planiranja itd.

Katastar nepokretnosti nije jedina javna evidencija o nepokretnostima. Međutim, one se međusobom razlikuju po funkcijama koje ostvaruju u pravnom sistemu, načinu i postupku vođenja, unutrašnjem uređenju, nadležnostima organa i tijela za njihovo vođenje, podacima koji se upisuju, vrstama nepokretnosti itd. Ono što karakteriše katastar nepokretnosti je to što je riječ o evidenciji koja je jedino mjerodavna za ocjenu postojanja ili nepostojanja određenog prava na nepokretnostima. Ostale evidencije su namijenjene upisima drugih podataka o nepokretnosti Namjene su raznovrsne: ekonomske, urbanističke, poreske, ekološke i dr. Ove evidencije su veoma značajne, ali nijedna od njih nije od značenja za pravno stanje nepokretnosti mjerodavno za pravni promet prava na njima.

Komentar ovog zakona je rađen s naročitim obzirom na potrebe prakse. Obimnost ovog Komentara se može objasniti težnjom da se brojni instituti potpunije razjasne, kako bi se što više izbjeglo kolebanje prakse. Da bi se praksa po ovim pitanjima stabilizovala treba da prođe izvjesno duže vrijeme. To se naročito odnosi na najnovija rješenja komentarisanog Zakona. Nadam se da će objavljivanjem ovog djela zainteresovana lica naći bar dio rješenja za pravna pitanja koja mogu iskrsnuti u njihovim odnosima.

A U T O R